Priča romana Ne dao Bog većeg zla prati vrijeme odrastanja glavnog lika Siniše Ančića od njegove desete godine, negdje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, do odlaska na studij u Zagreb. Obitelj Ančić prosječna je onodobna obitelj koju osim Siniše čine i roditelji Branko i Nevenka, sestra Biba, baka Milica te ujak Emil, a situacije iz njihova života neuobičajeno su duhovite i prepoznatljive.
lako će mnoge svojom atmosferom i ponekim likom ovaj roman podsjetiti na Tribusonove autobiografske proze Rani dani, Trava i korov i Mrtva priroda, ovaj je put, kako navodi autorica pogovora, Ana Lederer, riječ o bildungsromanu. Članovi obitelji, manje-više, poznati otprije, ovdje će se naći u novim, neobičnim i duhovitim, ali za razliku od autobiografskih proza, izmišljenim situacijama.